Utjecaj karantene na ekonomiju BiH

Utjecaj karantene na ekonomiju BiH

Utjecaj karantene na ekonomiju BiH 1024 576 Zoran Grubiša

Prolazi evo druga sedmica od objave karantene i uvođenja Vanredne situacije.

Iz dana u dan nam stižu vijesti o broju oboljelih ili zaraženih virusom COVID-19, a počinju nam stizati i informacije o stanju ekonomije u BiH.

U FBiH je samo u prvoj sedmici prijavljenih na Biro za zapošljavanje bilo negdje oko 3.700 osoba, za RS se još čekaju podaci. Ako nastavi ovim trendom za jedan mjesec ćemo imati 25.000 novoprijavljenih na Biro, što je za našu ekonomiju pogubno.

Da se malo pozabavimo brojkama. 25.000 ljudi je primalo plaću i uplaćivalo doprinose u sve fondove svaki mjesec. Od tih plaća se financirao život, kroz kupovinu hrane, odjeće i svih ostali potreba koje imamo u 21. vijeku, plus punili se fondovi za zdravstvo i Penzioni fondovi, plaćao se porez na dohodak itd. Moram naglasiti da su ovdje sadržani većinom bivši radnici iz Gastronomije. Za ostale branše ćemo tek imati podatke od aprila mjeseca.

Refleksija na fondove i kućne budžete će se početi osjećati tek od aprila 2020. iz razloga što će mnogi još ovaj mjesec isplatiti plaće sa svim doprinosima, a onda sve staje…

Vlade nam obećavaju rješenja, ali tek od nekad tamo…

Vlada RS-a je odmah reagirala i odobrila odgodu plaćanja poreza na dobit za proteklu godinu, što je trenutno velika olakšica.

Vlada FBiH je nešto pričala o tome, kao što su pričali i o odgodi plaćanja kredita i svih ostali obaveza, i ostalo je na tim pričama jer nitko živ ne zna šta je tu planirano niti dogovoreno.

Mnogi su se počeli javljati sa nekim prijedlozima, koji moram priznati su većinom samo da bi se ispunile rubrike u medijima – neosnovani i neutemeljeni.

Da bi se spasio kompletan sistem, zdravstveni i penzioni, pa i porezni ako ćemo tako, vlade moraju odmah bez odlaganja krenuti u akciju.

Uvesti za sve koji su ostali bez posla radi pandemije COVID-19 isplatu minimalne plaće za tekuću godinu zajedno sa doprinosima. Vjerujte, to je još uvijek jeftinije i isplativije za sve nivoe vlasti, nego da plaćaju pomoć za nezaposlene 3, 6 ili 9 mjeseci (zavisno tko je koliko dugo radio prije prekida radnog odnosa). A za sve ostale koji su imali tu sreću pa ostali na poslu, subvencionirati plaće do iznosa „minimalca“.

Za sve pravne subjekte da se osnuje Fond solidarnosti iz kojeg će se ti isti subjekti finansirati uz što manju birokraciju, kako bi ti isti pravni subjekti mogli da plate svoje poreze, plaće i na kraju krajeva svoje dobavljače, čime bi se ta ista sredstva ponovno vratila u državne kase i napunila sve fondove.

Jedan gospodin je rekao da bi se trebalo povući novac sa računa Općina i Gradova koji je namijenjen za javne radove, a za koji još nije izdata faktura i taj isti novac preusmjeriti u neki tzv. Garantni fond. Kao tu ima sredstava oko 1 milijarde KM. Pa vidite, nema povlačenja sa računa, nego da se krene odmah u realizaciju tih istih projekata, od te 1 milijarde će porezni sistem imati koristi u vidu doprinosa, poreza i svega ostalog negdje oko 32%, što hoće reći vratit će se mnogostruko.

Za mala preduzeća koja nemaju rezerve kapitala za finansiranje poslovanja duže od 3 mjeseca, pomoći odmah sa ili Bankovnim garancijama ili sredstvima za minimalno slijedećih 6 mjeseci.

Banke su ostvarile dobit za 2019. godinu u iznosu od 370 miliona KM, i umjesto da taj novac bude usmjeren u kreditiranje svih pravnih subjekata u BiH, taj novac će biti isplaćen vlasnicima kao dividenda. Pošto je vlasnička struktura većinom strana, ta ista dividenda neće biti oporezovana u našoj zemlji, kao što ni ova dobit neće biti oporezovana. Jedna od osnovnih mjera je uvođenje poreza na ta sredstva u iznosu od 50%, a ako banke dokažu da su taj novac reinvestirale u tržište onda ih osloboditi tog poreza. Sa tim sredstvima bi se uvelike stabiliziralo tržište i pomoglo svim malim preduzećima do kraja fiskalne godine.

O refleksiji na penzije i zdravstvene fondove ćemo drugom prilikom…

Autor:
Senad Hoermann, Dipl. Kfm. BA

Prijavi se na Newsletter

Poslaćemo vam biltene sa vestima i savetima. Nema neželjene pošte.