Kako ublažiti posljedice od širenja COVID‑19 na ekonomiju?

Kako ublažiti posljedice od širenja COVID‑19 na ekonomiju?

Kako ublažiti posljedice od širenja COVID‑19 na ekonomiju? 1024 768 Zoran Grubiša

Svjedoci smo kako niti jedna država na svijetu bez obzira na veličinu ili ekonomsku moć nije spremna na ovaj udar, koji nam je nanio COVID-19. Najveće ekonomije na svijetu su se iznenada našle u problemima, berze širom svijeta gube na vrijednosti, mnoge firme širom svijeta pa i kod nas su smanjile proizvodnju, što znači da se stvara višak radnika koji moraju biti plaćeni jer nije njihova krivica za situaciju u kojoj se nalazimo. Polako dobijamo osjećaj straha “šta poslije”!

Vlade na svim nivoima u našoj zemlji su formirale krizne štabove kako bi lakše upravljali epidemijom i sveli je na minimum što je za svaku pohvalu. Međutim sad se mora krenuti u formiranje kriznih štabova za održanje ekonomije i za pripremanje kontra mjera kako bi se lakše upravljalo krizom koja je nastala zbog širenja virusa. Mjere koje se bez ikakvih odlaganja moraju odmah poduzeti uporedo sa mjerama zaštite zdravlja svih građana.

Vlade na svim nivoima moraju odmah započeti sa javnim radovima kroz koje bi novac prelili u realni sektor i time barem malo olakšali situaciju. Mora se donijeti uredba kojom će se dio plaća do zakonskog “minimalca” zajedno sa doprinosima finansirati iz budžeta, sve kredite prema privredi i građanima staviti u mirovanje za slijedećih 9 mjeseci. Zašto ovih 9 mjeseci? Pa jednostavno, niko ne zna koliko će ovo trajati i ako privreda ne može isplaćivati plaće isto tako radnici neće moći plaćati kredite, mnogi će izgubiti stanove koje su kupili na kredit čime će se pojaviti višak nekretnina na tržištu i poremetiti tržište nekretninama do te mjere da će i sama građevinska branša “ispaštati”.

Uzeti nove kredite kod međunarodnih zajmodavaca i tim novcem formirati Fond Solidarnosti za privredu. Iz tog fonda solidarnosti pomoći malim i srednjim preduzećima da održe likvidnost i zadrže postojeće uposlene. Moramo biti svjesni činjenice da poslije pandemije dolazi recesija i mi već sad moramo preduzeti mjere za njeno suzbijanje. Mnogi su pobornici da se smanje plaće uposlenima u javnom sektoru, ali tu moramo biti oprezni jer se kroz iste te plaće pune i Penzioni fondovi. Ako bismo to uradili došlo bi do smanjenja likvidnosti i solventnosti kompletnog sistema.

Ne smijemo gubiti vrijeme i čekati, poduzmimo korake sad da ne bismo sutra ispaštali! Da bismo omogućili “upumpavanje svježeg novca” u privredu kroz kredite, moramo uvesti i oporezivanje kapitala banaka koji stoji negdje deponiran i skuplja kamatu umjesto da je plasiran na tržište. Mnogi će reći “pa trgovački lanci zarađuju u ovih par sedmica puno više nego inače” i nadat će se da će to pomoći u niveliranju gubitka u ostalim granama privrede. Moram reći da je to ograničena vijeka i da iznos od PDV-a i ostalih plaćanja će biti uplaćen u slijedećem mjesecu, a onda dolazi period pada kupovne moći građana i samim time do smanjenja prihoda trgovačkih lanaca. Budimo solidarni sad u ovoj situaciji, to će nam olakšati vrijeme koje dolazi i bit ćemo spremniji za svaku slijedeću krizu.

Poštovani obnašatelji dužnosti, kako u egzekutivnoj tako i u legislativnoj, molimo Vas da krenete već danas u formiranje Tima za upravljanje krizom, nemojte dozvoliti da vrijeme bude izgubljeno uzalud. Onako kako ste dozvolili medicinskoj struci da pomogne u suzbijanju širenja epidemije, isto tako dozvolite i nama iz ekonomske struke da pomognemo u suzbijanju krize nastale zbog virusa i prebrodimo posljedice sa što manje gubitaka.

Prijavi se na Newsletter

Poslaćemo vam biltene sa vestima i savetima. Nema neželjene pošte.